Akademija likovnih umjetnosti

Akademija likovnih umjetnosti

Slavni talijanski teoretičar i povjesničar umjetnosti Achille Bonito Oliva sedamdesetih godina prošloga stoljeća fenomen suvremene umjetnosti pokušao je objasniti terminom sustav umjetnosti. snovna je ideja takva poimanja da umjetnost nastaje i živi u jednome složenome društvenokulturnom procesu i sustavu u čijemu okviru različiti činitelji obavljaju različite funkcije. Ti su činitelji: umjetnik koji stvara umjetničko djelo, kritičar kojega je djelo motiviralo i koji piše o njemu, galerista koji ga izlaže, trgovac koji ga prodaje, kolekcionar koji ga kupuje, mecena koji ga financira, muzeji i umjetničke priredbe koji mu daju povijesnu ulogu, publika koja ga promatra, masmediji koji ga promiču u javnosti. Svaki činitelj ima posebnu ulogu i svaki na svoj način pridonosi suvremenomu svijetu umjetnosti bez čega taj svijet jednostavno ne bi mogao funkcionirati. Pripadnici svijeta umjetnosti dakle nisu samo umjetnici, nego i kritičari, teoretičari umjetnosti, galeristi, kustosi, povjesničari umjetnosti, publika i masmediji, ali također i kupci umjetnina, kolekcionari, financijeri i mecene. Svi oni, po spomenutoj teoriji, stvaraju jedan veliki okvir u kojemu djelo nastaje, kreće se, komunicira, distribuira se i konzumira. I svi činitelji, bilo da je riječ o pojedincima ili institucijama, imaju svoje mjesto i značenje u mozaiku zvanome sustav umjetnosti. Ipak, jedna sličica u tome mozaiku zaslužuje posebnu pozornost i predstavlja iznimnu vrijednost. Riječ je o akademijama likovnih umjetnosti.

Naziv Akademija (grčki: Ἀκαδημία) vuče podrijetlo od filozofske škole koju je 387. godine prije Krista osnovao Platon u Akademovu vrtu, maslinskome gaju nedaleko od Atene. Akademija je bila jedna od prvih organiziranih škola u povijesti Zapadne civilizacije. Za Atenjane je prostor Akademije bio sveto zemljište, a sličan odnos imali su i Spartanci koji, za vrijeme invazije i pustošenja Atike, nisu oskvrnavili svetost toga prostora. Akademija je danas uobičajen naziv za ustanovu posvećenu naprednomu učenju i širenju znanja na nekome specifičnom području. Pojam i podrijetlo akademije zrače aurom posebnosti i uzvišenosti, aurom koju danas osobito njeguju umjetničke akademije. Jedna od njih je i Akademija likovnih umjetnosti na Širokome Brijegu, Akademija u čijoj auri osim umjetničko-estetskih svjetlucaju i proplamsaji franjevačke duhovnosti. Kao što Sveučilište u Mostaru svoje korijene ima u Franjevačkoj teologiji koja je 1895. godine osnovana u Mostaru, tako i Akademija likovnih umjetnosti na Širokome Brijegu svoje korijene vuče od Franjevačke galerije i umjetničkoga ozračja što se oko nje formiralo.

Inicijatori ideje o osnivanju Akademije bili su čelni ljudi Franjevačke galerije. Ugledni profesori i likovni umjetnici su tu ideju prihvatili i kao matičari sudjelovali u njezinoj realizaciji. Zahvaljujući njihovu radu i zalaganju, kao i potpori i sudjelovanju mnogih drugih znanosti, kulturi i likovnoj umjetnosti sklonih ljudi u sveučilišnim, političkim, crkvenim i umjetničkim krugovima, ideja je bila formalizirana i pretvorena u stvarnost.

Upravno vijeće Sveučilišta u Mostaru na sjednici održanoj 11. siječnja 1996. donijelo je odluku o osnivanju Akademije likovnih umjetnosti, a Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne 19. siječnja 1996. dala suglasnost na spomenutu odluku. Time je formalnopravno osnovana Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru sa sjedištem na Širokome Brijegu. Natječaj za upis prvoga naraštaja studenata objavljen je 5. veljače 1996., a prijamni ispit trajao je od 19. do 23. veljače. Akademija je počela raditi 4. ožujka, a svečano je otvorena 7. ožujka 1996. godine u 12 sati.

Osvrćući se na uvodna razmišljanja o konceptu sustava umjetnosti, s osjećajem blaga ushita i ponosa moglo bi se kazati kako je od svoga osnutka do danas Akademija postala samo srce toga sustava, ili, mehanicističkom metaforom rečeno, glavni generator u sustavu likovne umjetnosti ne samo u Širokome Brijegu, Mostaru i Hercegovini nego i mnogo širim okvirima i različitim kontekstima. Pokazatelj značenja i ugleda Akademije jest i činjenica da su tijekom sedamnaest godina postojanja kroz njezine klase prošli studenti iz BiH, Hrvatske, Ukrajine, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Njemačke i Slovačke.

Akademski studij traje pet godina, a studenti se mogu opredijeliti za slikarski, kiparski i grafički odjel. Po starome nastavnom planu i programu nakon uspješna završetka studija polaznici Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru stjecali su stručni naziv akademski slikar/kipar/grafičar. Provedbom bolonjskoga procesa na Sveučilištu nakon završetka petogodišnjega studija na Akademiji stječe se zvanje magistar slikarstva/kiparstva/grafike. U program obiju inačica studija bili su uvršteni i određeni pedagoški predmeti. Stoga se dobivanjem diplome na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru stječe i stručni naziv profesora likovne kulture. Do sada su na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirala ukupno 194 studenta.

U okviru Akademije do 2011. godine postojao je dvogodišnji poslijediplomski, odnosno magistarski studij koji je završio 21 student. U skladu s bolonjskim procesom, po kojem se provode svi studijski programi na Akademiji, godine 2011. usvojen je plan i program i pokrenut je poslijediplomski trogodišnji doktorski studij slikarstva „Ars Sacra“. Završetkom toga studija stječe se titula doktora umjetnosti.

Postupak za stjecanje titule doktora umjetnosti (dr. art.) nakon završetka staroga poslijediplomskoga magistarskog studija „Ars Sacra“ od akademske 2010./2011. godine pokrenulo je 9 doktoranada, a na Akademiji likovnih umjetnosti prva je umjetnička doktorska disertacija obranjena u studenome 2012. godine.

Na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru u akademskoj 2012./2013. godini studira ukupno 96 studenata – 85 na diplomskome te 4 pristupnika na doktorskome studiju. Akademija trenutačno ima 15 stalno uposlenih djelatnika i 17 vanjskih suradnika.

U veljači i ožujku 2001. godine Akademija je sudjelovala u međunarodnoj razmjeni studenata u Lorientu, u Francuskoj, na Ecole Nationale Superieure d'Arts. U razmjeni je sudjelovalo po pet studenata s obiju akademija.

Španjolska nakladnička kuća „Actualidad“ iz Madrida dodijelila je Akademiji likovnih umjetnosti na Širokome Brijegu godišnju nagradu za „lidera u prestižu i kvaliteti 2008.“, a nagradu je uručio španjolski veleposlanik u BiH.

Zahvaljujemo svim ljudima koji su na bilo koji način pridonijeli utemeljenju Akademije, kao i svima onima (nastavnicima, suradnicima, studentima i cjelokupnu osoblju Akademije) koji su svojim radom, znanjem, ljubavlju i trudom učinili da Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru postane ne samo poznata nego i ugledna znanstveno-umjetnička institucija kako u našim hercegbosanskim, tako i širim regionalnim okvirima.

http://alu.sve-mo.ba/

 

FOTO